Samostanski kompleks Crkve Svetog Nikole na Prčanju je, pored svoje izvorne duhovne funkcije, od nedavno dobio i novu namjenu – pretvoren je u kulturno-obrazovni muzejski centar i otvoren je za interaktivnu komunikaciju. Njegovu obnovu je prije skoro dvije decenije započeo prčanjski župnik don
Ivo Ćorić zajedno sa Biskupijom, a od prije tri mjeseca don
Željko Pasković, župni upravitelj Župa Prčanj i Stoliv, zajedno sa svojim bratom
Pavlom, licenciranim turističkim vodičem, i ekipom volontera, otvorio je vrata Samostana za javnost. Djeca koja pohađaju vjeronauku rado uskaču kao vodiči, provodeći posjetioce kroz prelijepi klaustar i zasvođenu galeriju sa bibliotekom, muzejskim salonima i interaktivnim postavkama sa oružjem, oruđem i spravama iz Srednjeg vijeka.
Izgradnja Crkve Sv. Nikole, koju je finansirala Opština prčanjska, započeta je 1735. godine, a cijeli samostan je završen 1739. godine. U dvorištu franjevačkog manastira Sv. Nikole na Prčanju je 13. juna 1848. godine održana narodna skupština, čiji su učesnici prvi put u istoriji pokrenuli ideju jugoslovenstva. Malo mjesto Prčanj je u 19. vijeku bilo moćni pomorski centar, te je finansijski pomagalo Kotor. U manastiru su boravili franjevci, tu je bila i osnovna škola u trajanju od četiri godine i Pomorska škola za kapetane od 18 mjeseci. Vodeći se ovim svijetlim stranicama mjesne istorije, potaknuti činjenicom da je Prčanj što se kulture tiče, danas potpuno zapostavljen, mladi entuzijasti su riješili da kroz kulturno-obrazovne sadržaje sačuvaju ovu baštinu i pokažu kako se nekada živjelo.
– Pored Zbirke liturgijskih predmeta, Muzej čine zavičajna postavka i interaktivni muzej, koji se sastoji od zbirke viteških oklopa i oružja, srednjovjekovnog oruđa, hirurškog pribora i alata, koje predstavljaju srednjovjekovni Kotor. Posjetioci će moći da pišu perom na papirusu, da štampaju svoje suvenire na staroj presi, da na razboju prave konope za jedrenjak, da oblikuju glinu za grnčarskim točkom, da melju žito na mlinu, da prave so, a u planu je i tradicionalna izrada osnovnih boja, kao i mala kovačnica replika starog novca. Sprave u ovom muzeju su originalne replike iz Interaktivnog muzeja
Vanje Pavlovića i njegovog tima „Medieval“,
koji broji još pet članova
. Oklopi će ljeti biti vani, ljudi će moći da uče viteške vještine na livadi. Biće to prvi interaktivni muzej u Crnoj Gori – kaže don Željko Pasković za „Dan”. Zanimljivo je, kaže
Pavle Pasković da je muzejske replike viteških čeličnih oklopa i mačeva u Italiji radio majstor, koji je iskovao sve mačeve za film „Hrabro srce“ i svi imaju njegov žig. Puno je stvari koje tek treba da se obrade, popišu i katalogizuju, rade na tome malo–pomalo u saradnji sa konzervatorima Uprave za kulturna dobra. Među originalnim eksponatima je i zavjetna slika „Gospe od Prčanja”, koju je Ivo Visin poklonio Prčanju nakon što se vratio u rodno mjesto, zbirka umjetničkih slika jedrenjaka i portreta prčanjskih pomorskih kapetana. Raritet je mač „skjavona“, iskovan u Veneciji za Slovene, koji se može vidjeti „uživo“ na portretu kapetana u uniformi. Saloni sa stilskim namještajem su dar porodica
Vizin,
Sbutega,
Florio,
Luković,
Verona,
Đurović, starosjedelaca koji su dio svog inventara ostavili odlazeći iz Prčanja u druge sredine.
– Projekte za restauraciju topa, sidra i radnog stola sa poslednjeg prčanjskog jedrenjaka uputili smo Ministarstvu kulture Crne Gore i čekamo odgovor. Imamo reljef Boke kotorske, gdje se lijepo vidi Prčanj, a donijećemo i „dukale” – službene tekstove Venecijanske republike; napravićemo i kolaž starih nacrta na kojima se vide etape izgradnje Bogorodičinog hrama, dosta toga će se vremenom dopunjavati. Otvoreni smo za saradnju, upravo smo dobili jedan sto iz 18. vijeka. Prostora imamo, a najbitnije je da vratimo kulturu i duhovnost u ovaj kraj – ističe don Željko.
U sklopu kompleksa je i konferencijska dvorana u kojoj će, kao i u crkvi, biti održavani koncerti, promocije knjiga, izložbe.
– U obnovu samostana koji je bio u lošem stanju od zemljotresa uloženo je oko milion eura, većinom donacija iz Njemačke i Vlade Crne Gore – Ministarstva kulture. Nadam se da će muzej, kada počne turizam, moći sam sebe da održava. Obilazak samostana biće besplatan – da se obiđe klaustar, Crkva Sv. Nikole, biblioteka, duhovna knjižnica i suvenirnica sa izdanjima domaćih pisaca iz Boke. Naplaćivaćemo samo kartu za Muzej na spratu – mali štampani vodič sa istorijskim podacima o Prčanju – kaže Pasković.
Plan je da se konzerviraju i stari primjerci knjiga iz samostanske biblioteke, koji su dosta oštećeni, sa ciljem da se premjeste u Biskupsku biblioteku, bivšu franjevačku crkvu u Kotoru, gdje će imati specijalne uslove za održavanje. Biblioteku u manastiru će ispuniti novim naslovima, koje će ljudi moći da koriste, kaže don Pasković i najavljuje otvaranje župne Crkve Rođenja Blažene Djevice Marije od proljeća, kako bi ljudi mogli svaki dan da je razgledaju, „jer ona je biser Boke koji, eto, stoji zatvoren, a ne treba tako da bude“.
M.D. Popović
Tri bunara– Bunar slatke vode u centru klaustara – zatvorenog prostora okruženog voltovima i galerijama gdje su redovnici molitveno prolazili, urađen je iz jednog komada kamena, sa četiri strane ukrašen hrišćanskim motivima jasmina, Okrunjenog Srca (Marijinog), Zvijezde Mora i cvijeta. Poklopac je izradio meštar
Josip Radimiri, a darovao ga
Joško Bilafer, upravitelj stroja sa Prčanja. Nalazi se na 50 metara od mora i u njemu se nalazi pitka voda koja nikada nije presušila. Jedan je od tri bunara povezanih pumpom – drugi je ispred kuhinje, a treći u vrtu i zajedno čine vodovodni sistem samostana – objasnio je don Pasković.
